Queen Sonja of Norway
Sonja (Sonja Haraldsen lan katambo; kəntawu July ye kaunzə 4 saa 1937 lan) shima mai kamuye Norway ye kamu mai Harald V ye.[1]
Sonja-a Crown Prince Harald-adə saa ləgarro kəla kəlzana kawu nyiyanzaro saa 1968lan. Nəmkamnzadə sirro gənazana dalil kambiyi kəla daraja Sonjaye kəla kam talaabeyen. Harald ye babanzəro, King Olav V ro wono, baanzəye Sonja nyiyatəro kasatsəyi maa, nyiyajinbaro waljin.[2] Ngawo nyiyanzayen, Sonja də mai kamuye ro wallono kuru dare mai kamuye Norway ye ro wallono ngawo kwanzəye kərmai dəro 1991 lan sətanayen, mai kamuye Norway ye buro salak ye suro saa 52 yen. Kamu-a kwa-adə duli indi satana: Mairi Märtha Louise-a Mairi Haakon-a.
Namtə mai kamuye lan, Sonja də karafkawa mewun lokko uwuro banazəyin.[3] Sonja də banama kura kəlakəl Norwegian Red Cross ye saa 1987 lan səta 1990 ro saadənan cidazəna. Suro saa 2017-yen, shiro lamba Trysil-Knut Prizebe cedo, shima kamu buro salakye lambadə səwandənawo. Shiga kuruson kaya-a, ada-a lan zauro nozana, shiye gasa kayabe Queen Sonjabe dunyabe-a kuru Queen Sonja Print Award-a kokkono. Shidə kuruson kurtəma kuru ceramicist, cidanzə ngəwu fəletəram Norway-a lardəwa gade-a lan fəlezana.[3]
Kǝnǝnga buroye
[yasa | usullu yasa]Sonja Haraldsen də kəntagə Julyye kawunzə 4 saa 1937 lan Oslo lan katambo, fero kasuwu karewaye Karl August Haraldsen-a Dagny Ulrichsen-a ye. Yanzəganawa yakkə mbeji, Haakon Haraldsen-a, Gry Henriksen-a Karl Herman Haraldsen-a, sandi do tajirwa maara njiye lan bazanadə. Tuengen Allé 1B lan wurawono suro bəla Vinderen Oslo ye lan kuru mowontinzə secondary ye tamozəna suro saa 1954 lan. Diploma kəla kazəmu tando-a kuru tulo-a yen mowonti sanyiyaye Oslo ye lan səwandəna, kuru diploma mowonti professionnelle des Jeunes Filles ye (moranti tamotəye, Swizerland) lan səwandəna. Na shimadən, accounting-a, zaye zamanbe-a, kimiya naptəram jamabe-a kərawono. Norwayro waltə kəra gadero kuru degree kən indimi (French-a, Nasara-a, Art History-a) Jamiya Osloyen səwandəna.[3]
Nyiya
[yasa | usullu yasa]Hawar kura: Nyiya Haraldbe-a, Mairi Norwaybe-a, kuru Sonja Haraldsenbe-a Suro kəntagə Yuni sa'a 1959yen buro salakkin Mai Harald'a (fuwulan mai Harald V) kəlele Johan H. Stenersenye sədinlan kəllano. Dare suro kəntagə Augustben Crown Princedəye sha ball digiri tamotəyero bowono, nadən buro salakkin fotonza gozana. Saa ləgarro kərazana, nəmkamnzadə gəratəna yaye dalil shidə kam kəske nankaro.[3] Shi Crown Prince dəye baanzə, King Olav V ro fetero wono, shiye nyiyazənyi sai shiye nyiyazəyiya.[8] Adəye kərmai fato'anzəye'a dazəna, kuru kərmai Norway ye də'a dazəna, Harald də shima kərmai də'a waratatəma. Sau yallanzə fal kartəro suro fato mairi Danish ye lan, Dukes Schleswig-Holstein ye au Grand Dukes Oldenburg ye dəma waratazə bəlinro tadanzəro, Olav V ye gomnati dəro shawari cina; adəye səkə, Sonja ye mairi Harald ye dəga nəm lorusa badiwono kəntagə March ye kawunzə 19 saa 1968 lan. Daji shiye nəm kura mairibe-a ka'ala Crown Princess Norwaybe-a səwandəna.[3]
Kǝnǝnga jamabe
[yasa | usullu yasa]
Sonja Stockholm lan nyiya mai Carl Philipbe nankaro, saa 2015 lan Ngawo kərmu mai Olav V ye kəntagə January ye kawunzə 17 saa 1991 lan, Sonja də shima mai Norway ye buro salak ye suro saa 52 yen.[3] Maira Sonja ye mai Harald V'a sortəna sa shiye buwo kəla doka kərmaiye'a sədinno suro Storting yen yim kawu 21 kəntawu January ye saa 1991. Loktu Haakon VII kərmai Norway ye lan, kamunzə mai kamuye Maud də suro saa 1938 yen bawono kuru tadanzə Olav V də shima mai kurawo kawu kamunzə Särweden ye suro saa 1991 yen bawono. mai ngawo saa yakkǝben. Kuru shima buro salakkin suro saa 69 yen mai kamuye Norwegian ye Storting lan mbeji də. Tun kərmai dəro gagənadən, Queen Sonja də mai dəga sortəna kəla samno Storting ye dəga katəro kuru Speech do Throne ye dəga kəratəro.[3]
Məradənzaro, Mai-a Maira-adə Nidaros Cathedral Trondheim lan yim kawu 23 kəntawu Juneye saa 1991 lan sandiya sakkəna.[3] Ngawo awo shima dəyen, Mai-a Maira-a də kawu 10 ro Southern Norway ro lezana. Suro saa 1992 lan, yalla mairibe sammaso lardəwa diyau Norwaybe yalazənadəro kawu 22ro ziyara sadəna.[3]
Mairadə maidəga ziyara lardə diyabero lejin. Shidə hostessro waljin sa kura lardəwa diyabe Norwayro ziyara sadinma.[3]
Suro saa 2005 yen, mai kamuye Sonja də shima mai kamuye buro salak yin Antarctica ro lezəna wo.[3] Mairadə nadən tasha kulashibe Norwegian Trollbe suro lardə Antarcticaben təngatəgənadə, Maira Maud Landbedə katəro. Mairadə mara samibe C-130H Hercules soja'a Norwegianbe faldən samiro lezə, mara samibe Trollben zəfkono.[3]
Suro saa 2017 lan kamu kamuye Sonja ro lamba Trysil-Knut ye cedo. Shima kamu buro salakye jajadə səwandənawo.[9]
Maira də sha Rear Admiral ro wallono suro askərra njiye Norway ye lan kuru Brigadier ro wallono suro askərra Norway ye lan. Shiye kəra cidawu ye kərazəna kuru awo kəratəye lan cidazəna.[10][11]
Yim kawu kəntawube 17 kəntawu Januarybe saa 2021-lan, kamu kamube Sonjaye kəlele saa 30 kərmai kamu kamube Norwaybe sədin.[12]