Jump to content

Nairobi

Wikipedia lan
Nairobi
administrative territorial entity of Kenya, big city
Part ofSouthern Rift Valley Yasa
Inception1899 Yasa
Official nameNairobi Yasa
Native labelNairobi Yasa
CountryKenya Yasa
Capital ofKenya, Kenya Colony, Nairobi County, Nairobi Province Yasa
Located in the administrative territorial entityNairobi County Yasa
Located in time zoneUTC+03:00 Yasa
Coordinate location1°17′11″S 36°49′2″E Yasa
Head of governmentSakaja Johnson Yasa
Language usedMaasai, English, Swahili Yasa
Postal code00100 Yasa
Official websitehttps://nairobi.go.ke/ Yasa
HashtagNairobi Yasa
Open data portalNairobi open data Yasa
Economy of topiceconomy of Nairobi Yasa
Local dialing code020 Yasa
Category for the view of the itemCategory:Views of Nairobi Yasa
Category for maps or plansCategory:Maps of Nairobi Yasa
Map

Nairobi də shima bərni kura lardə Kenya ye wo. Bərnidə nasha anəm dawu Kenyaben kara, nəm kuruwu mita 1,795 (5,889 ft) yeyi. Sudə jumla Maasaibe Enkare Nairobi lan goatə, shidoni maananzə 'na nji amusu', kəmoduwu Nairobibe shidoni bərnidən sədinmadə. Bərnidə nəm nguwu amyedə 4,397,073 suro isawu 2019 yen.[1][2][7][8]

Nairobi də fato majalisa Kenya ye kuru kasuwu'a Kenya ye duwu kada'a kuru kampani'a kura kura dunyabe'a, surodən cidaram korbe United Nations ye'a (UN Environment) kuru Ofis United Nations ye Nairobi lan (UNON) mbeji. Nairobidə dawudi kasuwu-a ada-aye. Shi Nairobi Securities Exchange (NSE) dǝ shima kasuwu kura do suro lardǝ Africa ye dǝlan kuru shima kasuwu do kǝn indimi suro lardǝ dǝyen. Shima Africalan stock exchange kura kən diyaumewo nasha nəmngəwu kasuwuben, raksə kasuwu miliyon 10 wajiya sədin. Kuru suronzən Na Nairobibe mbeji. Nairobidə bərniwa kəra gultuwuye UNESCObe dəro 2010lan karaa.

Nairobi də suro saa 1899 yen hukuma'a kərmai kərmaiye lardə British ye gədi Africaye sha kokkada, naptə na cidi maara cidiye Uganda-Kenya ye lan. Hukumawaye sha na naptəye ngəlaro saraana dalil nəm kuruwunzə-a, yanawu kawudo-a, kuru nji ngəla-a nankaro.[3][9] Bərnidə duwaro wurazə Mombasa'a falzə bərni kura Kenya ye suro saa 1907 yen.[4][10]

Ngawo kərmai kəlabe suro saa 1963 yen, Nairobi də bərni kura lardə Kenya yero wallono.[5][11] Loktu Kenya ye buroyedən, bərnidə dawudi cidaram kofi-a, shayi-a, sisal-a yero wallono.[6][12][13] Gomnatiwa sələmye kərmai kəlabe sətanadən Nairobi'a garza kuru bərni kura zamanbero kalakca nəm nguwu am ngəwu'a kuru razəwu'a wurajinma.[7][14]

Gargam

[yasa | usullu yasa]

Hawar kura: Gargam Nairobibe

Kashimo zamanbe nankaro, loktu Nairobibe wune.

Saa buroye

Nairobi suro saa 1899

Na Nairobi ye də buro salak lan cidi njiye am sunyima soye napsana, Maasai, am kasuwu cintəye, am Akamba ye, kuru am barewu Kikuyu ye.[15] Su Nairobi kəlanzəmadə bayan Maasaiben kedo maananzə 'nji amusu', shima nji amusu doni nadən sədinmadə.[16] Kənde Uganda Railwaybedən, nadə Sir George Whitehousebe asuzəna na karewa gənatəbe nankaro, na shuntingbe kuru na cidawu Indiabe cida maara cidiben cidazayin dəro. Whitehouse, chief engineer maara cidiyedə, nadə'a na naptəye ngəlaro səraa dalil nəm kuruwunzə'a, yanawu kawudo'a, nji ngəla'a kuru kawu Limuru escarpments də'a kəmbaro.[17][18] Karnonzədə attəson cidawu suro gomnati Protectoratebedəye zorzana sandiye nadə zauro flat, njiye ngəlaro təmzayinba kuru suro awowa təmzayinbaro fanzayin.[15]

Lamintǝ

[yasa | usullu yasa]
  1. https://web.archive.org/web/20191113191208/https://www.knbs.or.ke/?wpdmpro=2019-kenya-population-and-housing-census-volume-i-population-by-county-and-sub-county
  2. https://www.isocarp.net/Data/case_studies/1662.pdf
  3. https://en.wikipedia.org/wiki/Nairobi#cite_ref-Greenway2_11-0
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Nairobi#cite_ref-12
  5. https://www.britannica.com/place/Nairobi
  6. https://historytimelines.co/timeline/nairobi-kenya
  7. https://historytimelines.co/timeline/nairobi-kenya